Gak – tajanstveni ribar voda oko Bačkog Monoštora
Na panju iznad mirne vode, okružen zelenim listovima lokvanja i senkom priobalnog rastinja, stoji ptica koju nije lako primetiti. Gotovo nepomična posmatra površinu, čekajući pravi trenutak da zgrabi plen. To je gak, poznat i kao noćna čaplja – jedan od zanimljivih stanovnika vodenih staništa oko Bačkog Monoštora.
Na fotografiji je odrasla jedinka gaka (Nycticorax nycticorax), prepoznatljiva po crnoj „kapi“, svetlom telu, crvenom oku i dugim belim perima koja se pružaju sa potiljka. Rašireno krilo uhvaćeno u trenutku pokreta fotografiji daje posebnu dinamiku, dok lokvanji i tamna voda jasno dočaravaju prirodni ambijent Gornjeg Podunavlja.
Ptica monoštorskih voda i ritova
Bački Monoštor je selo čiji se identitet ne može odvojiti od vode. Kanali, bare, dunavski rukavci, tršćaci, vlažne livade i ritske šume okružuju naselje i stvaraju staništa za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.
Gornje Podunavlje predstavlja prostran ritsko-močvarni kompleks sa bogatom faunom ptica močvarica. Upravo ovakav spoj plitke vode, guste priobalne vegetacije, vrbaka i mirnih skrovitih mesta odgovara čapljama i drugim pticama koje se hrane uz vodu.
Gak se u takvom pejzažu lako sakrije. Za razliku od velike bele ili sive čaplje, koje često stoje na otvorenim površinama, on znatan deo dana provodi među granama, trskom i senkama uz obalu.
Zato susret sa njim može biti poseban trenutak čak i za ljude koji dobro poznaju prirodu oko Bačkog Monoštora.
Kako prepoznati gaka?
Gak pripada porodici čaplji, ali je zbijenije i snažnije građe od većine svojih dugonogih rođaka. Odrasla ptica ima crnu gornju stranu glave i leđa, sivkasta krila, svetao donji deo tela, crvene oči i taman, snažan kljun.
Tokom perioda razmnožavanja sa potiljka joj se pruža nekoliko dugih, tankih i svetlih ukrasnih pera. Upravo se ona lepo vide i na priloženoj fotografiji.
Gak je dug približno između 58 i 66 centimetara, ali zbog kratkog vrata i zbijenog držanja često izgleda manji nego što zaista jeste. Kada miruje, vrat uglavnom uvlači među ramena, pa njegova silueta deluje pogrbljeno i kompaktno.
Mlade ptice izgledaju znatno drugačije. One su smeđe, prošarane i imaju svetle pege na krilima, pa ih neiskusni posmatrač može zameniti za neku drugu vrstu čaplje.
Zašto ga nazivamo noćnom čapljom?
Naziv noćna čaplja opisuje njegov način života. Gak je najaktivniji predveče, tokom sumraka i noći, kada napušta dnevno skrovište i odlazi u potragu za hranom.
Tokom dana često miruje među granama drveća ili u gustoj vegetaciji uz vodu. Zbog toga ga posetioci koji prolaze u vreme najveće dnevne svetlosti mogu prevideti, čak i kada se nalazi u njihovoj blizini. Predvečerje je obično pogodnije za njegovo posmatranje, ali i tada treba ostati tih i zadržati dovoljnu udaljenost.
U letu se može oglasiti kratkim, grubim i pomalo kreštavim glasom. Često se ptica prvo čuje, a tek zatim ugleda kako iznad vode prelazi iz jednog dela rita u drugi.
Strpljivi lovac uz ivicu vode
Kada traži hranu, gak često stoji nepomično na obali, korenu, panju ili niskoj grani iznad vode. Pažljivo posmatra površinu, a zatim brzim pokretom kljuna hvata plen.
Upravo takav trenutak naslućuje i fotografija. Ptica je postavljena na panju koji joj pruža dobar pregled vode i prostora između listova lokvanja. Za čoveka je to lep fotografski motiv, a za gaka idealno mesto za čekanje.
Najčešće se hrani ribom, ali njegov jelovnik može obuhvatiti i vodene insekte, rakove, žabe, punoglavce, mekušce i druge manje životinje koje pronalazi u vodi ili uz obalu. Gak je prilagodljiv lovac i koristi hranu koja mu je dostupna u određenom staništu.
Zbog toga su mu potrebne raznovrsne i očuvane vodene površine. Plitki delovi bara i rukavaca naročito su važni jer u njima lakše pronalazi plen.
Život među čapljama
Iako se tokom lova često vidi pojedinačno, gak je društvena ptica kada se odmara i razmnožava. Gnezdi se u kolonijama, ponekad zajedno sa drugim vrstama čaplji, kašičarima i vrancima.
Gnezda se mogu nalaziti na drveću, žbunju ili među močvarnom vegetacijom, najčešće na mirnim i teško pristupačnim mestima. Blizina vode pomaže u zaštiti kolonije i omogućava pticama da lakše stignu do hranilišta.
Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je, na primer, tokom 2026. godine kod Belegiša zabeležio veliku mešovitu koloniju u kojoj se gak gnezdio zajedno sa malom i velikom belom čapljom, sivom i žutom čapljom, kašičarem i malim vrancem. Takve kolonije pokazuju koliko su očuvane dunavske ade, vrbaci i plavna staništa važni za ptice močvarice širom Vojvodine.
Prisustvo jedne ptice zato nikada nije potpuno odvojeno od ostatka prirode. Da bi gak mogao da opstane, potrebni su mu i ribe, vodozemci, insekti, vodena vegetacija, priobalno drveće i dovoljno mirna mesta za odmor i gnežđenje.
Lokvanji, panjevi i priobalna vegetacija
Na fotografiji se pored ptice jasno vide listovi lokvanja. Njihovo prisustvo dodatno govori o povezanosti različitih delova vodenog ekosistema.
Lokvanji, trska, vrbe, potopljene grane i stari panjevi nisu prepreke koje treba ukloniti da bi voda izgledala „uređenije“. Za brojne životinje to su mesta za skrivanje, odmor, lov i razmnožavanje.
Panj na kojem gak stoji za njega predstavlja prirodnu osmatračnicu. Gusta vegetacija u pozadini pruža mu zaklon, dok prostor između plutajućih listova omogućava pristup plenu.
Upravo takvi prizori pokazuju vrednost prirode oko Bačkog Monoštora. Ono što na prvi pogled može izgledati kao zarasla ili neuređena obala zapravo može biti veoma bogato stanište.
Zašto je očuvanje mirnih voda važno?
Gak zavisi od plitkih i hranom bogatih vodenih staništa. Promene nivoa vode, isušivanje bara, zatrpavanje rukavaca, uklanjanje priobalne vegetacije i zagađenje mogu smanjiti broj pogodnih mesta za njegovu ishranu i razmnožavanje.
Važan je i mir. Ptice koje se gnezde u kolonijama posebno su osetljive na često približavanje ljudi, plovila i vozila. Uznemiravanje može naterati odrasle ptice da napuste gnezdo, čime jaja i mladunci ostaju izloženi vremenskim uslovima i grabljivicama.
Gak je na nivou Evropske unije uvršten u Aneks I Direktive o pticama, što ukazuje na potrebu za posebnim merama očuvanja njegovih staništa.
Zaštita gaka zato ne znači samo zabranu ugrožavanja jedne ptice. Ona podrazumeva očuvanje čitavog vodenog i priobalnog prostora koji ptica koristi.
Kako ga posmatrati i fotografisati?
Gaka je najbolje posmatrati sa pristojne udaljenosti, dvogledom ili objektivom sa većim zumom. Fotograf ne treba da prilazi toliko blizu da ptica postane uznemirena ili napusti mesto na kojem se hrani.
Posebno treba izbegavati približavanje kolonijama i gnezdima. Čak i kada odrasla ptica ostane nepomična, to ne znači da joj prisustvo ljudi ne smeta. Mirovanje može biti pokušaj da ostane neprimećena.
Pri kretanju čamcem ne treba prolaziti neposredno uz pticu niti je potiskivati prema otvorenoj vodi. Najvrednije fotografije divljih životinja nastaju onda kada posmatrač ne menja njihovo prirodno ponašanje.
Fotografija koju imamo upravo je lep primer takvog trenutka: ptica se nalazi u svom staništu, bez veštačke pozadine i bez potrebe da joj se priđe ili da se prizor menja.
Gak kao deo priče o Bačkom Monoštoru
Za predstavljanje Bačkog Monoštora nisu važni samo najpoznatiji simboli poput jelena, orla belorepana ili labuda. Pravu raznovrsnost prirode pokazuju i vrste koje se teže primećuju.
Gak je jedna od njih. On ne privlači pažnju veličinom kao labud niti kruži visoko iznad šume poput orla. Njegov svet nalazi se u senci, između vode, granja, lokvanja i trske.
Upravo zbog toga njegova priča može posetiocima da približi drugačiju stranu Gornjeg Podunavlja — prirodu koja zahteva strpljenje, tišinu i pažljivo posmatranje.
Bački Monoštor nije samo polazna tačka za obilazak rezervata. To je selo koje svakodnevno živi uz ovakve prizore i čiji se identitet razvio između vode, šume i ljudi.
Čuvar večernje tišine
Dok se dnevna svetlost povlači iznad ritova, gak postaje aktivniji. Napušta zaklon, prelazi preko vode i traži mirno mesto sa kojeg može da lovi.
Njegova pojava možda traje svega nekoliko trenutaka. Jedan zamah krila, kratko zadržavanje na panju i zatim nestanak u gustoj vegetaciji. Ipak, upravo takvi susreti ostaju u sećanju.
Gak nas podseća da su vode oko Bačkog Monoštora mnogo više od lepog pejzaža. One su dom brojnim vrstama, među kojima svaka ima svoje mesto i svoju ulogu.
Čuvajući rukavce, bare, lokvanje, tršćake i priobalne šume, čuvamo i tajanstvenog noćnog ribara koji u njihovim senkama pronalazi svoj dom.
